Tema 4 Faktori rizika i protektivni faktori za problematičnu upotrebu duvana, alkohola i interneta među decom i adolescentima

Faktori rizika za problematičnu upotrebu duvana

Individua Porodica Škola i vršnjaci Susedstvo i zajednica

Rani početak

Nizak socijalno-ekonomski status

Vršnjaci puše

Pristupačnost – dostupnost cigareta

Nisko samopoštovanje, loša slika o sebi

Narušena porodica

Niska akademska dotignuća

Izloženost reklamama, filmovima u kojima se promoviše pušenje

Impulsivnost, traženje izazova, buntovnost

Nepovoljni/negativni događaji iz detinjstva u porodici

Depresija

Roditelji pričaju suviše često o pušenju

Slabo poznavanje štetnih efekata pušenja

Roditelji odobravaju pušenje

Ne nameravanje da se ostane na redovnom školovanju posle 16

Rođaci i/ili roditelji puše

Namera za počne sa pušenjem u budućnosti

Podložnost uticaju duvanske industrije; podložnost pušenju; imaju manje negativnih stavova o pušenju

Drugi problem/rizično ponašanje, upotreba drugih supstanci

Izvor: pogledajte Hiemstra et al., 2017, Wellman et al., 2016

Protektivni fakori za problematičnu upotrebu duvana

Individua Porodica Škola i vršnjaci

Više samopoštovanje

Veća socijalna podrška

Attachment to friends

Postavljanje normi (potpuna zabrana pušenja u domaćinstvu), roditeljski nadgledanje/supervizija

Postignuća u školi

Kvalitet komunikacije (razgovarati na konstruktivan način i sa poštovanjem)

Vezanost za porodicu

Izvor: pogledajte Hiemstra et al., 2017, Wellman et al., 2016

Aktivnost 1

Realni slučaj– problematična upotreba duvana (Bordnick, Traylor,  Graap, Copp,  & Brooks, 2005)

„Rubi (17) je pušila otprilike 10 cigareta dnevno (4-5 paklica nedeljno) otprilike 1,5 godinu. Prvi put je počela da puši sa 15 godina, nakon što su neki njeni prijatelji počeli da puše, a kao trenutne razloge za nastavak navodi oslobađanje od stresa i osećaj da je normalno pušiti. Rubi je imala 3–4 prethodna pokušaja prestanka dužeg od nekoliko dana. Rubi trenutno puši napolju ili u tinejdžerskim klubovima. Trenutni specifični znakovi/okidači za pušenje uključuju svađu sa roditeljima, boravak u školi (gde ona ne može da puši), viđanje sa drugim pušačima, cigarete i alkoholna pića. Prethodna istorija uključuje lečenje simptoma anksioznosti tokom približno 9 meseci. Nije prijavila nikakve trenutne medicinske ili psihološke probleme.”

  1. Koji faktori rizika i/ili protektivni faktori su prisutni?
  2. Koja je primarna motivacija za njenu problematičnu upotrebu duvana?
  3. Koji su opisani faktori rizika kontrolisani, a koji nekontrolisani?
  4. Šta može da promeni uticaj faktora na koje ona ima ograničenu ili nikakvu kontrolu?

Faktori rizika za problematičnu upotrebu interneta

Individua Porodica Škola i vršnjaci Susedstvo i zajednica

Muški pol

Narušena porodica

Manje  povezivanje sa školom

Pristupačnost, oglašavanje

Društveno anksiozan, stidljiv, slabe socijalne kompetencije, oseća se usamljeno

Ekonomski problemi

Niži uspeh u školi

Strah od neuspeha, potreba za pripadanjem

Nezadovoljstvo porodicom

Povlačenje iz grupe vršnjaka

Loša samokontrola i loša kontrola emocija

Život u nefunkcionalnim porodicama – roditeljski/bračni sukobi i/ili žrtve zlostavljanja

Sajber maltretiranje, vršnjačka agresija

Traženje noviteta

Nizak nivo porodične podrške

Impulsivnost

Autoritarni stil roditeljstva 

Više vremena provedenog na internetu, posebno u aplikacijama sa interaktivnom komponentom u realnom vremenu (npr. trenutne poruke, slanje poruka, ćaskanje)

Lack of family rules and parental control, lack of communication about the internet use, parental permission to use the internet Nedostatak porodičnih pravila i roditeljske kontrole, nedostatak komunikacije o korišćenju interneta, dozvole roditeljska za korišćenje interneta

Dosada u slobodnom vremenu pojedinca

Nedostatak pažnje; hiperaktivnost (ADHD)

Osetljivost na stres

Neljubaznost

Simptomi depresije

Neurotičnost

Veći očekivani pozitivni ishod korišćenja interneta i niža samoefikasnost odbijanja korišćenja interneta

Nisko samopoštovanje, negativna samopercepcija

Nisko subjektivno blagostanje

Odbojnost

Izvor: (pogledajte Fumero et al., 2018; Koo & Kwon, 2014; Kuss & Griffiths, 2012; Lau et al., 2017; Lin et al., 2018; Shek, Chi & Yu, 2015)

Protektivni faktori za problematičnu upotrebu interneta

Individua Porodica Škola i vršnjaci

Pozitivan razvoj mladih

Harmoničan porodičan život

Socijalna podrška u školi

Zadovoljavanje psiholoških potreba

Zaštitni stilovi roditeljstva

Pozitivni odnosi sa vršnjacima

Savesnost

Nadzor roditelja

Akademska orjentacija

Samokontrola, samoidentitet

Saosećajnost roditeja, komunikacija

Dostignuća u školi

Emocionalne kompetencije

Jasne porodične uloge

Izvor: (pogledajte Fumero et al., 2018; Koo & Kwon, 2014; Kuss & Griffiths, 2012; Lau et al., 2017; Lin et al., 2018; Shek, Chi & Yu, 2015)

Aktivnost 2

Realni slučaj– problematična upotreba interneta (Griffiths, 2000)

„Geri (15) je jedino dete i provodi mnogo sati na svom kućnom računaru, u proseku najmanje 3-4 sata dnevno tokom dana kada ide u školu, sa do 5 ili 6 sati ili više dnevno vikendom. Za vreme školskog raspusta se još više povećava, posebno zato što je sam u kući dok su mu roditelji na poslu. Gerijeva majka ga opisuje kao „izuzetno dobrog u tehničkim veštinama, veoma pametnog i veoma dobrog u kompjuterskom programiranju“. Njegova majka tvrdi da je „on kompjuterski lud, ali ne za kompjuterske igrice, već za ozbiljno računarstvo — programiranje itd.“ Njegoe ocene su sve lošije zbog vremena koje provodi za računarom. Kada ne radi na kompjuteru, gleda televiziju.

Prema rečima njegove majke, Geri je oduvek imao problema u društvu. Imao je poteškoća u sklapanju prijateljstava, teškoćama u suočavanju sa zadirkivanjem i manjim maltretiranjem (obično verbalne prirode). Njegovi roditelji smatraju da on na svoj računar gleda kao na „prijatelja“ i stoga ima tendenciju da veći deo svog vremena provodi za računarom. Geri takođe pati od kompleksa inferiornosti i nedostatka samopouzdanja u kontaktu sa svojim vršnjacima. Kao posledica toga, on postaje veoma depresivan. Ovo stanje se pogoršalo kada je dobio svoj kompjuter. Istovremeno, njegovo opšte ponašanje se pogoršalo. Odbijao je da obavlja svoje uobičajene kućne poslove kada je to traženo, bio je generalno nezgodan i težak, i izazivao je sukobe sa drugim članovima porodice.

Njegovi roditelji su ga sa lekarom opšte prakse uputili psihijatru na savetovanje i pomoć. Dok je Geri na ovo gledao kao na moguće „brzo rešenje“ za svoje probleme, napredak je bio veoma spor. Još uvek dobija pomoć lokalne psihološke službe. Gerijev sopstveni stav je da on nema problema sa korišćenjem računara i da ne provodi previše vremena za računarom.”

  1. Koji faktori rizika i/ili protektivni faktori su prisutni?
  2. Koja je primarna motivacija za njegovo problematično korišćenje računara?
  3. Koji su opisani faktori rizika kontrolisani, a koji nekontrolisani?
  4. Šta može da promeni uticaj faktora na koje on ima ograničenu ili nikakvu kontrolu?

Faktori rizika za problematičnu upotrebu alkohola

Individualni Family School and Peers Neighbourhood and Community

Nasledni genetski uticaji

Nizak obrazovni status roditelja

Korišćenje alkohola među vršnjacima

Percepcija da je upotreba alkohola društveno prihvatljiva

Nedovoljno kontrolisano ponašanje (npr. impulsivno, nespokojstvo, ometajuće; dezinhibirano pona[anje, agresivno)

Nizak socijalno-ekonomski status

Učešće u sportskim aktivnostima

Generalno popustljiv društveni stav prema piću

Velika potraga za novinama, traženje senzacija, povre]ivanje

Narušena porodica

Loše ponašanje u školi (npr. bežanje sa časova)

Poremećaj pažnje, hiperaktivnost (ADHD)

Poremećaji usled upotrebe supstanci kod roditelja

Neuroticizam i negativna afektivnost, socijalna anksioznost i generalizovana anksioznost

Loše roditeljske prakse - oštra, nedosledna disciplina i neprijateljstvo ili odbacivanje dece

Introverzija-beznađe

Providing alcohol to adolescents and/or allowing them to drink in their parents’ home Davanje alkohola adolescentima i/ili dopuštanje da piju kod kuće

Pozitivna očekivanja u vezi sa alkoholom

Prisustvo motiva za poboljšanje stanja i suočavanje sa pićem

Izvor: https://www.therecoveryvillage.com/teen-addiction/alcohol/teen-alcoholism/teen-alcohol-abuse-risk-factors/ ; https://pubs.niaaa.nih.gov/publications/aa37.htm , Conger et al.,  1994

Protektivni faktori za problematičnu upotrebu alkohola

Individualni Porodični Škola i vršnjaci

Visoka samokontrola da se supstance ne uzimaju

Emocionalna porodična toplina i podrška

Uspeh u školi

Negativna iskustva u vezi sa upotrebom alkohola

Roditeljski nadzor (postavljanje i primena razumnih pravila; postavljanje i održavanje pravila vraćanja kući uveče „policijskog časa”)

Podrška vršnjaka

Učešće roditelja u životu adolescenata, vreme provedeno zajedno

Komunikacija između roditelja i dece/adolescenata

Podsticanje uključivanja adolescenata u konvencionalnije i aktivnosti orjentisane ka zajednici, vrednovanje akademskog uspeha

Dosledno neodobravanje upotrebe supstanci

Aktivnost 3

Realni slučaj– problematična upotreba alkohola (Sachdeva, Gandhi, Verma, Kaur, & Kapoor, 2015)

„16-godišnji adolescent muškarac niskog socioekonomskog statusa; majka ga je dovela u ambulantu. Postojala je značajna porodična istorija zavisnosti od alkohola (otac). Zloupotreba alkohola počela je pre otprilike 18 meseci. Zloupotreba alkohola je počela kada se pacijentov krug prijatelja promenio i uključio starije učenike. Pacijent je krao novac iz svoje kuće da donese alkohol. Dete je napustilo školu jer se suočavalo sa nemogućnošću koncentracije i niskim ocenama u školi. Štaviše, često je bio agresivnog ponašanja u školi. Progresivno rastuću tendenciju nasilja, dezorijentacije, nemira primećuje majka i njegova porodica u vidu izliva besa, nasilnog i napadačkog ponašanja u poslednja dva meseca tokom kojih je sve više uzimao alkohol. Dete je prijavljeno na kliniku u stanju apstinencije jer majka nije dala detetu da konzumira nikakve supstance poslednja dva dana. Dete je nekoliko puta pokušalo da se uzdrži od alkohola; ali je svaka epizoda apstinencije bila praćena povećanjem konzumiranja alkohola. U fazi apstinencije, zapaža se nerazgovetan govor i poremećaj sna. Pregled centralnog nervnog sistema pokazao je simptome apstinencijalnog sindroma, uključujući borbenost, razdražljivost, agresivnost, oštećeno dugotrajno pamćenje. Psihometrijski testovi su imali niske rezultate u pogledu sposobnosti i veština. Na skali porodičnog okruženja, bio je nizak rezultat u svim podgrupama kao što su lično, odnosi i održavanje sistema. Oblasti kontrole ponašanja, rešavanja problema, komunikacije, afektivnog odgovora su bile niske. Kada se stanje deteta stabilizuje; primenjen je kratkoročni kurs potporne psihoterapije koji je uključivao kognitivnu bihejvioralnu terapiju, pristup zasnovan na porodici i opšte savetovanje usmereno na osobu/pacijenta”

  1. Koji faktori rizika i/ili protektivni faktori su prisutni?
  2. Koja je primarna motivacija za njegovu problematičnu upotrebu alkohola?
  3. Koji su opisani faktori rizika kontrolisani, a koji nekontrolisani?
  4. Šta može da promeni uticaj faktora na koje on ima ograničenu ili nikakvu kontrolu?

Aktivnost 4

Pokušajte da navedete nekoliko faktora rizika u različitim domenima.

Aktivnost 5

Pokušajte da navedete nekoliko zajedničkih faktora rizika.

Aktivnost 6

Pokušajte da navedete nekoliko zajedničkih protektivnih faktora.