Tema 4 Definicije, znaci i simptomi problematične upotrebe interneta među decom i adolescentima

Problematična upotreba interneta (Problematic Internet use, PIU) može se široko konceptualizovati kao nemogućnost da se kontroliše nečija upotreba interneta što dovodi do negativnih posledica u svakodnevnom životu i obuhvata širok spektar aktivnosti uključujući video igrice, gledanje pornografije (i druga kompulzivna seksualna ponašanja), kupovina, kockanje, veb-striming, korišćenje društvenih medija i druga ponašanja (Fineberg et al., 2018).

Dijagnoza PIU se ne pojavljuje ni u jednom zvaničnom dijagnostičkom sistemu i ne postoje široko prihvaćeni dijagnostički kriterijumi; stoga se obično identifikuje kroz kriterijume u naučnim radovima (npr. Meerkerk et al., 2009; Li et al., 2016). Međutim, MKB-11 prepoznaje poremećaj igranja igara (Gaming Disorder), koji može biti onlajn (tj. preko interneta) ili oflajn, dok je u DSM-5 poremećaj igranja internet igara (Internet Gaming Disorder)  „uslov za dalje proučavanje“. Može se široko definisati kao uporno i stalno učešće u kompjuterskim igrama, obično grupnim igrama, tokom mnogo sati, a poređenje znakova i simptoma koji se javljaju kod poremećaja igranja igara iz DSM-5 i MKB-11 može se naći u tabeli 7.

Treba napomenuti da je nedavna studija pokazala da su stručnjaci procenili kriterijume MKB-11 kao relevantnije od kriterijuma DSM-5 (videti Castro-Calvo et al., 2021).

Poređenje dijagnostičkih kriterijuma za problematičnu upotrebu interneta u MKB -11 i DSM-5

Dijagnostički kriterijumi MKB-11 Poremećaj igranja igara – onlajn i oflajn DSM-5 Poremećaj igranja internet igara

Preokupacija internet igrama - Internet igre postaju dominantna aktivnost u svakodnevnom životu

Neuspešni pokušaji kontrole učešća u internet igricama

Gubitak interesovanja za prethodne hobije i zabavu sa izuzetkom internet igrica

Kontinuirano prekomerno korišćenje internet igrica uprkos poznavanju psihosocijalnih problema i negativnih posledica

Obmanjivanje članova porodice, terapeuta ili drugih u vezi sa vremenom provedenim u igranju internet igara

Korišćenje internet igrica za beg ili ublažavanje negativnog raspoloženja (npr. osećaj bespomoćnosti, krivice, anksioznosti)

Značajna veza, posao, ili prilika za obrazovanje ili karijeru je ugrožena ili izgubljena zbog učešća u internet igricama

Tolerancija (potreba da se sve više vremena provodi u internet igricama)

Apstinencijalni sindrom (obično se opisuje kao razdražljivost, anksioznost ili tuga)

Evropski parlament (European Parliament) (2019) je definisao poremećaj igranja internet igara kao obrazac stalnog ili ponavljajućeg ponašanja u igricama („digitalno igranje“ ili „video igranje“), koje može biti onlajn (tj. preko interneta) ili van mreže, a manifestuje se:

  1. smanjena kontrola nad igranjem (npr. početak, učestalost, intenzitet, trajanje, završetak, kontekst)
  2. povećanje prioriteta koji se daje igrama do te mere da igranje ima prednost nad drugim životnim interesima i svakodnevnim aktivnostima
  3. nastavak ili eskalacija igranja igara uprkos nastanku negativnih posledica.

Obrazac ponašanja je dovoljno ozbiljan da rezultira značajnim oštećenjima u ličnim, porodičnim, društvenim, obrazovnim, profesionalnim ili drugim važnim oblastima funkcionisanja. Obrazac ponašanja u igranju internet igara može biti kontinuiran ili epizodičan i ponavljan. Ponašanje u igranju internet igara i druge karakteristike su obično evidentne tokom perioda od najmanje 12 meseci da bi se postavila dijagnoza, iako se potrebno trajanje može skratiti ako su ispunjeni svi dijagnostički zahtevi, a simptomi su ozbiljni

U skladu sa ovom funkcionalnom definicijom, ključni kriterijum za PUI je funkcionalno oštećenje (tj. da li stvara probleme školovanju, društvenom životu i drugim oblicima funkcionisanja).

Pored poremećaja igranja internet igara, u kontekstu PUI-a, ono što se obično pominje u literaturi su problematično korišćenje društvenih medija, kompulzivna onlajn kupovina, problematično kockanje onlajn i problematična upotreba pornografije na mreži.

Kako je korišćenje društvenih medija trenutno jedna od najpopularnijih aktivnosti u slobodno vreme među adolescentima (Lenhart et al., 2010), mi ćemo se ovde fokusirati na ovaj oblik problematične upotrebe interneta; međutim, među istraživačima ne postoji konsenzus u vezi sa definicijom problematične upotrebe društvenih medija zbog konceptualne konfuzije oko klasifikacije problematične upotrebe interneta.

Predloženo je nekoliko skala za procenu problematične upotrebe društvenih medija, kao što je Bergenska skala zavisnosti od društvenih medija (Bergen Social Media Addiction Scale, BSMAS (Andreassen et al., 2017), koja uključuje stavke koje se odnose na:

  1. provodite mnogo vremena razmišljajući o društvenim medijima ili planirajući kako da ih koristite,
  2. osećajte potrebu da sve više koristite društvene mreže,
  3. koristite društvene medije kako biste zaboravili na lične probleme,
  4. bezuspešno pokušavate da smanjite upotrebu društvenih medija,
  5. postajete nemirni ili uznemireni ako vam je zabranjeno da koristite društvene medije,
  6. koristite društvene medije toliko da je imalo negativan uticaj na vaš posao/studije, gde ocenjivanje 4 ili više ovih stavki često ili veoma često može biti pokazatelj zavisnosti od društvenih medija

Aktivnost 2: Uskladite dijagnostički kriterijum za problematičnu upotrebu interneta sa specifičnim ponašanjem

U ovoj aktivnosti biće analizirana postojeća skala razvijena za roditelje (Skala poremećaja usled korišćenja društvenih medija za roditelje – Social Media Disorder Scale for Parents, SMDS-PSMDS-P) (Austermann, Thomasius, & Paschke, 2021) zasnovana na devet kriterijuma za poremećaj korišćenja internet igara na osnovu kriterijuma DSM-5. Zadatak je uskladiti dijagnostički kriterijum za problematičnu upotrebu interneta sa specifičnim ponašanjem:

KriteijumPonašanje
PreokupacijaPokušava da provede manje vremena na mreži, ali ne uspeva
Apstinencijalni sindromKorišćenje interneta za bekstvo od negativnih osećanja
TolerancijaSvađa se sa drugima zbog svog korišćenja interneta
UpornostIma ozbiljne sukobe sa drugima zbog njegovog/njenog korišćenja interneta
ZamenjivanjeČesto se oseća loše kada ne može da ne bude na mreži
ProblemLaganje o  vremenu koje se provodi na mreži
ObmanaZanemaruje druge aktivnosti (npr. hobije, sport) jer želi da bude na mreži
BegRedovno se oseća nezadovoljno jer je želeo/želela da provede više vremena na mreži
KonfliktRedovno otkrivanje da ne može da misli ni na šta drugo osim na trenutak kada će ponovo moći da bude na mreži