Tema 2 Razumevanje relevantnih podataka o pušenju, upotrebi alkohola i korišćenju interneta među adolescentima

Prvi korak u prepoznavanju problema pušenja, alkohola i upotrebe interneta među adolescentima jeste upoznavanje razmera i karakteristika te pojave, praćenjem upotrebe i trendova. Ova jedinica ima za cilj da dobije uvid u problem, pružajući veštine za pronalaženje i razumevanje najnovijih relevantnih podataka iz naučnih izvora. Poznavanje obima problema može pomoći da se on reši na vreme i na odgovarajući način.

U Evropi se u školama sprovode dva velika projekta, koji se bave problemom pušenja, upotrebe alkohola i korišćenja interneta među adolescentima: Еvrоpsко istrаživаnjе о upоtrеbi аlкоhоlа i drugih drоgа mеđu mlаdimа u školama (European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs, ESPAD), i Zdravstveno ponašanje dece školskog uzrasta (Health Behaviour in School-aged Children, HBSC). Opšti cilj ESPAD-a je da prikupi uporedive podatke o upotrebi supstanci među učenicima od 15 do 16 godina u evropskim zemljama, prati trendove i uporedi trendove među zemljama. Podaci se prikupljaju svake četiri godine, počevši od 1995. Izveštaji ESPAD-a, kao i podaci zasnovani na istraživanju, dostupni su na internetu. HBSC je kolaborativna međunacionalna studija SZO, sprovedena među dečacima i devojčicama od 11, 13 i 15 godina više od 30 godina. Jedan deo istraživanja fokusiran je na rizična ponašanja (takođe upotreba duvana i alkohola), a od 2017/2018. godine uvedena su pitanja o elektronskoj medijskoj komunikaciji i sajber maltretiranju. Rezultati HBSC studija dostupni su na internetu.

Dodatni podaci se takođe mogu naći u rezultatima drugih istraživačkih projekata velikih razmera, kao što su Opšta istraživanja stanovništva (General Population Surveys)  zasnovana na metodologiji EMCDDA, Globalna istraživanje o pušenju među mladima (Global Youth Tobacco Survey) i Evropsko istraživanje o zdravlju (European Health Interview Survey). Cilj ovih projekata je da se dobiju empirijski podaci o obimu i obrascima problema, koristeći standardizovanu metodologiju koja omogućava poređenje zemalja i praćenje trendova upotrebe u zemlji.

Za bolje razumevanje podataka važno je definisati osnovne pojmove vezane za rasprostranjenost upotrebe. Termin „prevalencija“ se odnosi na procenat stanovništva koji je prijavio da koristi (duvan, alkohol, internet) tokom određenog vremena. U istraživanju se prevalencija uglavnom meri na način da se od ispitanika traži da se prisete svoje lične upotrebe u sledećim periodima: a) životni (ikad korišćeni), b) prošla godina (korišćena tokom poslednjih dvanaest meseci) i c) prošli mesec (korišćeno u poslednjih 30 dana). Poznavanje obima i obrazaca upotrebe je od suštinskog značaja za razumevanje i procenu situacije, definisanje prioriteta i formiranje i evaluaciju strategija.