Tema 2 Kritičko razmišljanje

  • Na svet se gleda kao na društveno konstruisan tekst koji se može čitati. Sve se smatra materijalom za čitanje i tumačenje. Termin „tekst“ prevazilazi tradicionalni termin i može biti slika, poster, pesma, video, Facebook post, itd.
  • Učenici su istraživači jezika, slika, prostora i objekata, istražujući šta se smatra jezikom, čiji jezik se računa i ko odlučuje. Oni istražuju načine na koje se tekstovi mogu revidirati, prepisati ili rekonstruisati kako bi se preneta poruka(e) promenila ili preformulisala.
  • U kritičkoj pismenosti postoji shvatanje da tekstovi nikada nisu neutralni i da su svi tekstovi kreirani iz određene perspektive da bi preneli specifične poruke koje pozicioniraju čitaoce na određene načine i nateraju ih da razmišljaju i veruju u određene stvari na određene načine. Postoji potreba da se ispita perspektiva drugih, sumnja, zapita se i razume koju poruku pokušavaju da prenesu.
  • Što se pre učenici upoznaju sa takvom praksom, pre će moći da postanu kritički pismeni i procene da li su informacije tačne ili iza njih stoje skrivene poruke.
  • Pored toga, studenti imaju više mogućnosti da doprinesu pravedan i društveniji svet tako što će biti u mogućnosti da donose informisane odluke u vezi sa pitanjima kao što su moć i kontrola, praktikuju demokratsko državljanstvo i razvijaju sposobnost da razmišljaju i deluju etički.
  • Na primer, kritičko čitanje teksta sa flaše vode može rezultirati ispitivanjem prakse ispijanja flaširane vode i promenom te prakse podrška u stvaranju održivog sveta.

Zbog sve veće upotrebe tehnologije, tekstovi su postali multimodalni, a pismenost prelazi iz značenja sposobnost čitanja i pisanja do sposobnosti tumačenja svih tekstova koji okružuju naše društvo zbog rasprostranjene upotrebe medija, društvenih i drugih. “Obrazovanje medijske pismenosti” (National Association for Media Literacy Education – NAMLE, 2010):

  • Zahteva aktivno ispitivanje i kritičko razmišljanje o porukama koje primamo i kreiramo.
  • Proširuje koncept pismenosti, koji je uglavnom bio fokusiran na čitanje i pisanje, kako bi obuhvatio sve oblike medija (audio, video, poster, slike itd.).
  • Gradi i pojačava veštine za učenike svih uzrasta. Kao i pismeno štampanje, te veštine zahteva integrisanu, interaktivnu i ponovljenu praksu.
  • Razvija informisane, refleksivne i angažovane učesnike od suštinskog značaja za demokratsko društvo.
  • Prepoznaje da su mediji deo kulture i da funkcionišu kao agenti socijalizacije.
  • Potvrđuje da ljudi koriste svoje veštine, uverenja i iskustva da konstruišu svoja značenja iz medijskih poruka.

Studenti od malih nogu često znaju mnogo o onlajn medijskim tehnologijama, ali možda ne moraju nužno da imaju razvijene medijske i kritičke veštine pismenosti koje bi im pomogle da se kreću, procenjuju i razumeju zastupljenost poruka sa kojima se susreću.

  • Neke važne tačke za nastavnike koji rade na razvoju veština kritičkog razmišljanja na svojim časovima su: 

a. Sve medijske poruke su ‘konstruisane’: Učenici mogu da ispitaju po čemu se mediji razlikuju od stvarnosti, procene šta je prikazano u poređenju sa iskustvima iz stvarnog života ili procene pozadinu producenta/produkcije medijskih poruka

b. Medijske poruke se kreiraju pomoću kreativnog jezika sa sopstvenim pravilima: učenici mogu da ispitaju tehnike oglašavanja/proizvodnje i vide kako se jezik koristi za prenos određene poruke.

c. Većina medijskih poruka je konstruisana da bi ostvarila profit i/ili moć: učenici mogu da ispitaju svrhu oglašavanja ili marketinških strategija i nastavnici mogu da podstaknu skepticizam prema oglašavanju.

  • “vrsta obrasca razmišljanja koji zahteva da ljudi budu refleksivni, i da obraćaju pažnju na donošenje odluka koje vode njihova uverenja i postupke. Kritičko razmišljanje omogućava ljudima da odbiju sa više logike, da obrađuju sofisticirane informacije i sagledaju razne strane pitanja kako bi mogli da donose solidnije zaključke.”
  • “intelektualno disciplinovan proces aktivnog i veštog konceptualizacije, primene, analize, sintetizacije i/ili procenjivanja informacija prikupljenih od, ili generisanih posmatranjem, iskustvom, promišljanjem, rezonovanju ili komunikacijom, kao vodič kroz verovanje i delovanje.” (Glaser, 1941).

Aktivnost 1

Razmislite o nečemu što ste nedavno pročitali o e-cigaretama ili bilo kojoj opštoj temi (kao što je Covid-19 vakcinacija). Zatim postavite sebi sledeća pitanja:

  • Ko je to rekao?
    • Neko koga znate? Neko na poziciji autoriteta ili moći? Da li je bitno ko ti je ovo rekao?
  • Šta su rekli?
    • Da li su dali čiinjenice ili miišljenje? Jesu li dali sve činjenice? Jesu li nešto izostavili?
  • Gde su to rekli?
    • Da li je bilo javno ili privatno? Da li su drugi ljudi imali priliku da odgovore i obezbede alternativni nalog?
  • Kada su to rekli?
    • Da li je to bilo pre, za vreme ili posle važnog događaja? Da li je tajming važan?
  • Zašto su to rekli?
    • Da li su objasnili obrazloženje koje stoji iza njihovog mišljenja? Da li su pokušavali da naprave da neko izgleda dobro ili loše?
  • Kako su to rekli?
    • Da li su bili srećni ili tužni, ljuti ili ravnodušni? Jesu li je napisali ili rekli? Možeš li da razumeš šta je rečeno?

Aktivnost 2

U ovom spektru predlažemo sledeće aktivnosti kao početne tačke za razvijanje veština kritičkog razmišljanja na času na terenu
osnovne prevencije zavisnosti od upotrebe duvana u školi:

Džejms Bond na jedan dan! (rani adolescenti)

Svrha

Ova aktivnost se može koristiti tako da učenici mogu kritički da razmišljaju o izvorima vesti koje čitaju na internetu / koje pronalaze u svakodnevnom životu. 

Materijal

Proces

  1. Podelite učenike u grupe od 4.
  2. Šta piše u ovom članku? - Svi učenici čitaju članak 1 i diskutuju o onome što piše u njihovom tekstu. Oni dele svoja razmišljanja o informacijama u ovom članku.
  3. Nastavnik pokazuje članak na projektoru i postavlja sledeća pitanja celom razredu:
    • Ko je napisao ovaj članak? / Odakle dolazi ovaj članak?
    • Na koga se to odnosi?
    • Koja je svrha?
    • Koji jezik koristi da bi ostvario svoju svrhu?
    • Mislite li da su informacije tačne ili ne?
    • Zašto misliš da je tako?
  1. Diskusija (ceo razred):
    • Zašto neki članci promovišu lažne činjenice?
    • Kako ćeš znati šta je istina, a šta nije?
    • U slučaju da vam je potrebna pomoć da biste znali šta je istina, na koga biste mogli da se pozovete?

Navedena aktivnost se može prilagoditi i koristiti na svim nivoima i uzrastima. Takođe, nastavnik može da ide dalje i nastavi sa temom lažnih vesti. Pored toga, nastavnik može da koristi različite onlajn alate, kao što je Kialo, kako bi olakšao rezultate i organizovao aktivnosti kritičkog razmišljanja. Kialo Edu omogućava nastavnicima da zajedno kuramo prostore za rad učenika kroz složene predmete, istovremeno dajući učenicima prostor da postavljaju pitanja, diskutuju i ocenjuju nove ideje.