Tema 1 Uvod

Važno je razlikovati šta je normalna upotreba, a šta može biti problematično.

  • Vreme provedeno na digitalnom sadržaju se sve više prepoznaje kao ne odlučujući faktor. Deca i adolescenti mogu da provode dosta vremena na digitalnom sadržaju, a da i dalje budu zdravi i obrnuto.
  • Zbog toga postoji potreba za holističkim pristupom, koji bi uzeo u obzir različite aspekte života deteta i adolescenata, priznajući da živimo u sve digitalizovanijem svetu.
  • Takođe, treba podići svest o mogućim nedoumicama, kao što je sedentarno ponašanje, koje postoji nezavisno od vremena provedeno pred ekranom. To znači da činjenica da se neka deca malo bave fizičkom aktivnošću najverovatnije nije uslovljena njihovim vremenom ispred ekrana, već je to nezavisno pitanje.
  • Veoma mali broj dece i adolescenata razvija problematičnu upotrebu interneta i zbog toga to ponašanje ne treba olako okarakterisati kao patološko. Problematični korisnici uglavnom provode više vremena na internet aktivnostima, ali ima i mnogo zdravih korisnika koji dosta vremena provode na internetu. Kriterijumi prikazani u Temi 2 su ključni.
  • Osim toga, treba uzeti u obzir činjenicu da je upotreba interneta raznolika i uključuje mnoge aktivnosti: igranje igara, korišćenje društvenih medija i drugih onlajn aplikacija i aktivnosti (npr. traženje informacija, kupovina na mreži, gledanje pornografije na mreži).

Zašto je fokusiranje na „vreme ispred ekrana“ pogrešno

U sledećem videu dr Andrew Przybylski, direktor istraživanja na Oxford Internet Institute, razbija različite mitove oko „vremena ispred ekrana“ dece i adolescenata i objašnjava zašto je fokusiranje ovog koncepta pogrešno i zašto je dovelo do neuspešnih politika. On predlaže neke konkretne aktivnosti koje roditelji mogu da preduzmu kako bi bili proaktivniji u pogledu korišćenja tehnologije svoje dece.