Tema 4 Rizični i zaštitni čimbenici problematične uporabe duhana, alkohola i interneta među djecom i adolescentima

Rizični čimbenici problematične uporabe duhana

pojedinac obitelj škola i vršnjaci susjedstvo i zajednica

rani početak

niski socio-ekonomski status

vršnjaci puše

dostupnost cigareta

nisko samo-poštovanje, loša slika o sebi

necjelovita obitelj

loš školski uspjeh              

izlaganje reklamama za pušenje, filmovima u kojima se puši

impulzivnost, traženje uzbuđenja, buntovništvo

negativni događaji u obitelji

depresija

roditelji (pre)često govore o pušenju

niska razina znanja o štetnim posljedicama pušenja

roditelji odobravaju pušenje

namjera o prestanku školovanja nakon 16. godine

brat/sestra i/ili roditelji puše

namjera pušenja u budućnosti

prijemčivost na reklame za pušenje, pozitivniji stavovi prema pušenju

ostali oblici problematičnog/ rizičnog ponašanja, korištenje drugih sredstava ovisnosti

Izvor: vidi Hiemstra i sur.. (2017); Wellman i sur.. (2016)

Zaštitni čimbenici problematične uporabe duhana

pojedinac obitelj škola i vršnjaci

više samopoštovanje

veća socijalna podrška

privrženost vršnjacima

postavljanje normi (potpuna zabrana pušenja u obitelji), roditeljski nadzor

dobar školski uspjeh

kvalitetna komunikacija (konstruktivni razgovori u kojima se pokazuje poštovanje)

privrženost obitelji

Izvor: vidi Hiemstra i sur.. (2017); Wellman i sur.. (2016)

Aktivnost 1

Prikaz slučaja problematične uporabe duhana (Bordnick, Traylor,  Graap, Copp, i Brooks, 2005)

“Rita (17) puši otprilike 10 cigareta dnevno (4-5 kutija tjedno) tijekom 1,5 godine. Prvi put je počela pušiti s 15 godina, nakon što su neki njezini prijatelji počeli pušiti, a kao trenutne razloge za nastavak pušenja navodi ublažavanje stresa i stav da je normalno pušiti. Rita je 3-4 puta  pokušala prestati pušiti ali to nije trajalo više od nekoliko dana. Rita trenutno puši vani ili u tinejdžerskim klubovima. Trenutni specifični okidači za pušenje uključuju svađu s roditeljima, boravak u školi (gdje ne smije pušiti), opažanje drugih kako puše, izloženost cigaretama i alkoholnim pićima. U ranijoj dobi prošla je tretman simptoma anksioznosti u trajanju od 9 mjeseci. Trenutno nema nikakvih medicinskih ili psihičkih problema.”

  1. Koji su rizični i/ili zaštitni čimbenici prisutni?
  2. Koja je primarna motivacija za njezino problematično pušenje?
  3. Koji se opisani čimbenici rizika mogu kontrolirati, a koji ne mogu?
  4. Što može promijeniti utjecaj čimbenika nad kojima ona ima ograničenu kontrolu ili nad kojima nema kontrolu?

Rizični čimbenici problematične uporabe interneta

Pojedinac Obitelj Škola i vršnjaci Susjedstvo i zajednica

muški spol

necjelovita obitelj

niska povezanost sa školom

dostupnost, korištenje aplikacija programiranih na način da osoba što duže koristi internet

socijalna anksioznost, sramežljivost, loše socijalne kompetencije, osjećaj usamljenosti

ekonomske poteškoće

niže ocjene

strah od propuštanja, potreba za pripadanjem

nezadovoljstvo s obitelji

povlačenje iz vršnjačkih grupa

slaba vlastita i emocionalna kontrola

disfunkcionalna obitelj – roditeljski/ bračni sukobi, viktimizacija i/ili zlostavljanje

nasilje na internetu, vršnjačko zlostavljanje

traženje uzbuđenja

nizak stupanj obiteljske podrške

impulzivnost

autoritarni roditeljski odgojni stil

dužina vremena na interaktivnim aplikacijama koje imaju komponentu odvijanja u stvarnom vremenu (npr. chat, slanje poruka, dopisivanje)

nedostatak obiteljskih pravila i roditeljske kontrole, nedostatak komunikacije o korištenju interneta, roditeljsko dopuštanje korištenja interneta

osjećaj dosade

deficiti pažnje, poremećaj hiperaktivnosti  (ADHD)

podložnost stresu

niska ugodnost

depresivni simptomi

neuroticizam

visoko očekivanje pozitivnih ishoda od korištenja interneta i niže prihvaćanje vlastite neučinkovitosti tijekom korištenja interneta

nisko samo-poštovanje, negativna percepcija sebe

loša subjektivna dobrobit

neprijateljsko raspoloženje

Izvor:  vidi Fumero i sur., 2018; Koo & Kwon, 2014; Kuss & Griffiths, 2012; Lau i sur., 2017; Lin i sur., 2018; Shek, Chi & Yu, 2015

Zaštitni čimbenici problematične uporabe interneta

Pojedinac Obitelj Škola i vršnjaci

pozitivan razvoj

skladan obiteljski život

socijalna podrška u školi

zadovoljenje psiholoških potreba

zaštitni roditeljski stil

pozitivni odnosi s vršnjacima

savjesnost

roditeljski nadzor

usmjerenost na školu

samo-kontrola/ regulacija, vlastiti identitet

roditeljska komunikacija, odgovaranje na potrebe djeteta

školski uspjeh

emocionalna kompetencija

jasne uloge u obitelji

Izvor:  vidi Fumero i sur., 2018; Koo & Kwon, 2014; Kuss & Griffiths, 2012; Lau i sur., 2017; Lin i sur., 2018; Shek, Chi & Yu, 2015

Aktivnost 2

Prikaz slučaja problematične uporabe interneta (Griffiths, 2000)

“Goran (15) je jedino dijete i provodi mnogo sati za računalom, u prosjeku najmanje 3-4 sata dnevno radnim danom, 5-6 sati ili više dnevnom tijekom vikenda. Tijekom školskih praznika to vrijeme za računalom se još više produžuje, pogotovo jer je sam u kući dok su mu roditelji na poslu. Goranova majka opisuje ga kao “iznimno tehnički vještog, vrlo bistrog i vrlo dobrog u računalnom programiranju.” Njegova majka tvrdi da je “lud za računalima, ali ne i za računalnim igrama, već za radom na računalu, npr. programiranjem.” Njegov uspjeh u srednjoj školi sve više trpi zbog vremena koje provodi za računalom. Kad ne radi na računalu, gleda televiziju.

Prema riječima njegove majke, Goran je oduvijek imao problema u odnosima s drugima. Imao je poteškoća u sklapanju prijateljstava, teškoće u suočavanju sa zadirkivanjem i blažim oblicima zlostavljanja (obično verbalne prirode). Njegovi roditelji smatraju da on na svoje računalo gleda kao na “prijatelja” i stoga većinu svog vremena provodi za računalom. Goran također pati od kompleksa inferiornosti i nedostatka samopouzdanja u ophođenju s vršnjacima. Zbog toga postaje vrlo depresivan. Njegovo stanje se pogoršalo kada je dobio vlastito računalo. Istodobno mu se pogoršalo i opće ponašanje. Odbijao je obavljati uobičajene kućanske poslove koje su od njega roditelji zahtijevali, općenito je bio neugodan i težak te je izazivao sukobe s ostalim članovima obitelji.

Njegovi roditelji zatražili su od liječnika opće prakse da ih uputi psihijatru kako bi dobili savjet i adekvatnu pomoć. Dok je Goran to smatrao mogućim “brzim rješenjem” za svoje probleme, napredak tijekom terapije je bio vrlo spor. Još je uvijek uključen u psihološki tretman. Goranov vlastiti stav je da nema problema s korištenjem računala i da ne provodi previše vremena na računalu.”

  1. Koji su rizični i/ili zaštitni čimbenici prisutni?
  2. Koja je primarna motivacija za njegovu problematičnu uporabu interneta?
  3. Koji se opisani čimbenici rizika mogu kontrolirati, a koji ne mogu?
  4. Što može promijeniti utjecaj čimbenika nad kojima on ima ograničenu ili nad kojima nema kontrolu?

Rizični čimbenici problematične uporabe alkohola

Pojedinac Obitelj Škola i vršnjaci Susjedstvo i zajednica

nasljedni genetski čimbenici

niska razina obrazovanja

vršnjaci koji piju

percepcija kako je uporaba alkohola društveno prihvatljiva

ponašanje smanjene kontrole (npr. impulzivno, nemirno, ometajuće, neinhibirano, agresivno)

nizak socio-ekonomski status

sudjelovanje u timskim sportovima

općenito odobravajući stavovi u društvu prema uporabi alkohola

visoka potreba za novim, traženjem uzbuđenja, niska razina izbjegavanja štete

necjelovita obitelj

neprimjereno ponašanje u školi (npr. izostajanje s nastave)

deficit pažnje, poremećaj hiperaktivnosti (ADHD)

poremećaj uporabe sredstava ovisnosti

neuroticizam i negativni osjećaji, socijalna i opća anksioznost

loše roditeljske prakse – stroga, nekonzistentna disciplina i hostilnost ili odbijanje djeteta

introverzija, bespomoćnost

davanje alkohola djetetu i/ili dozvoljavanje djetetu uporabe alkohola u domu

pozitivna očekivanja ili učinci od uporabe alkohola

prisutnost motiva suočavanja ili popravljanja raspoloženja za uporabu alkohola

Izvor: vidi https://www.therecoveryvillage.com/teen-addiction/alcohol/teen-alcoholism/teen-alcohol-abuse-risk-factors/ ; https://pubs.niaaa.nih.gov/publications/aa37.htm , Conger et al.,  1994

Zaštitni čimbenici problematične uporabe alkohola

Pojedinac Obitelj Škola i vršnjaci

viša samo-kontrola nad uporabom sredstava ovisnosti

emocionalna toplina i podrška

školski uspjeh

negativna očekivanja od uporabe alkohola

nadzor roditelja (postavljanje i provođenje razumnih pravila, postavljanje i provođenje zabrana)

podrška vršnjaka

uključenost roditelja u život djeteta, vrijeme provedeno zajedno

komunikacija dijete - roditelj

ohrabrivanje uključivanja djeteta u konvencionalnije i prosocijalne aktivnosti ili aktivnosti u kojima se cijeni školski uspjeh

konzistentno neodobravanje uporabe sredstava ovisnosti

Aktivnost 3

Prikaz slučaja problematične uporabe  alkohola (Sachdeva, Gandhi, Verma, Kaur i Kapoor, 2015)

“16-godišnjeg adolescenta niskog socioekonomskog statusa u ambulantu je dovela majka. U obitelji postoji anamneza ovisnosti o alkoholu (otac). Uporaba alkohola kod dječaka je počela prije otprilike 18 mjeseci kada se njegov krug prijatelja promijenio i kada se počeo družiti sa starijim učenicima. Dječak je krao novac iz svoje kuće kako bi kupovao alkohol, prekinuo je školovanje zbog nemogućnosti koncentracije i loših ocjena. Štoviše, često je bio uključen u problematično ponašanje u školi. U posljednja dva mjeseca tijekom kojih je uzimao alkohol majka i njegova obitelj su  primijetili  progresiju u dječakovom nasilničkom ponašanju, dezorijentaciji, nemiru  u vidu izljeva bijesa, nasilnog i napadačkog ponašanja. Dječak je došao u kliniku utučen jer mu majka nije dopuštala da konzumira ništa posljednja 2 dana. Dječak je nekoliko puta pokušao apstinirati od alkohola, ali svaku epizodu apstinencije pratilo je povećanje uporabe. Tijekom faze apstinencije dječak se žalilo na pojačane poteškoće u izgovaranju riječi i poremećaje spavanja. Pregled središnjeg živčanog sustava pokazao je simptome utučenosti uključujući borbenost, razdražljivost, agresivnost, oštećenje dugoročnog pamćenja. Na psihometrijskim testovima postigao je niske rezultate u pogledu sposobnosti i vještina. Na ljestvici obiteljskih odnosa, postigao je nizak rezultat u svim domenama – osobna, odnosi s članovima obitelji te održavanje obiteljske dinamike. Također su uočene poteškoće u području kontrole ponašanja, rješavanja problema, komunikacije i afektivnog odgovora. Kada se stanje djeteta stabiliziralo započeta je kratkotrajna potporna psihoterapija koja je uključivala kognitivnu bihevioralnu terapiju, obiteljski pristup i opće savjetovanje usmjereno na pojedinca.”

  1. Koji su rizični i/ili zaštitni čimbenici prisutni?
  2. Koja je primarna motivacija za njegovu problematičnu uporabu alkohola?
  3. Koji se opisani čimbenici rizika mogu kontrolirati, a koji ne mogu?
  4. Što može promijeniti utjecaj čimbenika nad kojima on ima ograničenu ili nad kojima nema kontrolu?

Aktivnost 4

Molim vas pokušajte navesti nekoliko rizičnih čimbenika u pojedinim domenama

Aktivnost 5

Molim vas pokušajte navesti nekoliko zajedničkih rizičnih čimbenika

Aktivnost 6

Molim vas pokušajte navesti nekoliko zajedničkih zaštitnih čimbenika