Tema 4 Rizični i zaštitni čimbenici problematične uporabe duhana, alkohola i interneta među djecom i adolescentima
Rizični čimbenici problematične uporabe duhana
| pojedinac | obitelj | škola i vršnjaci | susjedstvo i zajednica |
|---|---|---|---|
|
rani početak |
niski socio-ekonomski status |
vršnjaci puše |
dostupnost cigareta |
|
nisko samo-poštovanje, loša slika o sebi |
necjelovita obitelj |
loš školski uspjeh |
izlaganje reklamama za pušenje, filmovima u kojima se puši |
|
impulzivnost, traženje uzbuđenja, buntovništvo |
negativni događaji u obitelji |
|
|
|
depresija |
roditelji (pre)često govore o pušenju |
|
|
|
niska razina znanja o štetnim posljedicama pušenja |
roditelji odobravaju pušenje |
|
|
|
namjera o prestanku školovanja nakon 16. godine |
brat/sestra i/ili roditelji puše |
|
|
|
namjera pušenja u budućnosti |
|
|
|
|
prijemčivost na reklame za pušenje, pozitivniji stavovi prema pušenju |
|
|
|
|
ostali oblici problematičnog/ rizičnog ponašanja, korištenje drugih sredstava ovisnosti |
|
|
|
Izvor: vidi Hiemstra i sur.. (2017); Wellman i sur.. (2016)
Zaštitni čimbenici problematične uporabe duhana
| pojedinac | obitelj | škola i vršnjaci |
|---|---|---|
|
više samopoštovanje |
veća socijalna podrška |
privrženost vršnjacima |
|
|
postavljanje normi (potpuna zabrana pušenja u obitelji), roditeljski nadzor |
dobar školski uspjeh |
|
|
kvalitetna komunikacija (konstruktivni razgovori u kojima se pokazuje poštovanje) |
|
|
|
privrženost obitelji |
|
Izvor: vidi Hiemstra i sur.. (2017); Wellman i sur.. (2016)
Aktivnost 1
Prikaz slučaja problematične uporabe duhana (Bordnick, Traylor, Graap, Copp, i Brooks, 2005)
“Rita (17) puši otprilike 10 cigareta dnevno (4-5 kutija tjedno) tijekom 1,5 godine. Prvi put je počela pušiti s 15 godina, nakon što su neki njezini prijatelji počeli pušiti, a kao trenutne razloge za nastavak pušenja navodi ublažavanje stresa i stav da je normalno pušiti. Rita je 3-4 puta pokušala prestati pušiti ali to nije trajalo više od nekoliko dana. Rita trenutno puši vani ili u tinejdžerskim klubovima. Trenutni specifični okidači za pušenje uključuju svađu s roditeljima, boravak u školi (gdje ne smije pušiti), opažanje drugih kako puše, izloženost cigaretama i alkoholnim pićima. U ranijoj dobi prošla je tretman simptoma anksioznosti u trajanju od 9 mjeseci. Trenutno nema nikakvih medicinskih ili psihičkih problema.”
- Koji su rizični i/ili zaštitni čimbenici prisutni?
- Koja je primarna motivacija za njezino problematično pušenje?
- Koji se opisani čimbenici rizika mogu kontrolirati, a koji ne mogu?
- Što može promijeniti utjecaj čimbenika nad kojima ona ima ograničenu kontrolu ili nad kojima nema kontrolu?
Rizični čimbenici problematične uporabe interneta
| Pojedinac | Obitelj | Škola i vršnjaci | Susjedstvo i zajednica |
|---|---|---|---|
|
muški spol |
necjelovita obitelj |
niska povezanost sa školom |
dostupnost, korištenje aplikacija programiranih na način da osoba što duže koristi internet |
|
socijalna anksioznost, sramežljivost, loše socijalne kompetencije, osjećaj usamljenosti |
ekonomske poteškoće |
niže ocjene |
|
|
strah od propuštanja, potreba za pripadanjem |
nezadovoljstvo s obitelji |
povlačenje iz vršnjačkih grupa |
|
|
slaba vlastita i emocionalna kontrola |
disfunkcionalna obitelj – roditeljski/ bračni sukobi, viktimizacija i/ili zlostavljanje |
nasilje na internetu, vršnjačko zlostavljanje |
|
|
traženje uzbuđenja |
nizak stupanj obiteljske podrške |
|
|
|
impulzivnost |
autoritarni roditeljski odgojni stil |
|
|
|
dužina vremena na interaktivnim aplikacijama koje imaju komponentu odvijanja u stvarnom vremenu (npr. chat, slanje poruka, dopisivanje) |
nedostatak obiteljskih pravila i roditeljske kontrole, nedostatak komunikacije o korištenju interneta, roditeljsko dopuštanje korištenja interneta |
|
|
|
osjećaj dosade |
|
|
|
|
deficiti pažnje, poremećaj hiperaktivnosti (ADHD) |
|
|
|
|
podložnost stresu |
|
|
|
|
niska ugodnost |
|
|
|
|
depresivni simptomi |
|
|
|
|
neuroticizam |
|
|
|
|
visoko očekivanje pozitivnih ishoda od korištenja interneta i niže prihvaćanje vlastite neučinkovitosti tijekom korištenja interneta |
|
|
|
|
nisko samo-poštovanje, negativna percepcija sebe |
|
|
|
|
loša subjektivna dobrobit |
|
|
|
|
neprijateljsko raspoloženje |
|
|
|
Izvor: vidi Fumero i sur., 2018; Koo & Kwon, 2014; Kuss & Griffiths, 2012; Lau i sur., 2017; Lin i sur., 2018; Shek, Chi & Yu, 2015
Zaštitni čimbenici problematične uporabe interneta
| Pojedinac | Obitelj | Škola i vršnjaci |
|---|---|---|
|
pozitivan razvoj |
skladan obiteljski život |
socijalna podrška u školi |
|
zadovoljenje psiholoških potreba |
zaštitni roditeljski stil |
pozitivni odnosi s vršnjacima |
|
savjesnost |
roditeljski nadzor |
usmjerenost na školu |
|
samo-kontrola/ regulacija, vlastiti identitet |
roditeljska komunikacija, odgovaranje na potrebe djeteta |
školski uspjeh |
|
emocionalna kompetencija |
jasne uloge u obitelji |
|
Izvor: vidi Fumero i sur., 2018; Koo & Kwon, 2014; Kuss & Griffiths, 2012; Lau i sur., 2017; Lin i sur., 2018; Shek, Chi & Yu, 2015
Aktivnost 2
Prikaz slučaja problematične uporabe interneta (Griffiths, 2000)
“Goran (15) je jedino dijete i provodi mnogo sati za računalom, u prosjeku najmanje 3-4 sata dnevno radnim danom, 5-6 sati ili više dnevnom tijekom vikenda. Tijekom školskih praznika to vrijeme za računalom se još više produžuje, pogotovo jer je sam u kući dok su mu roditelji na poslu. Goranova majka opisuje ga kao “iznimno tehnički vještog, vrlo bistrog i vrlo dobrog u računalnom programiranju.” Njegova majka tvrdi da je “lud za računalima, ali ne i za računalnim igrama, već za radom na računalu, npr. programiranjem.” Njegov uspjeh u srednjoj školi sve više trpi zbog vremena koje provodi za računalom. Kad ne radi na računalu, gleda televiziju.
Prema riječima njegove majke, Goran je oduvijek imao problema u odnosima s drugima. Imao je poteškoća u sklapanju prijateljstava, teškoće u suočavanju sa zadirkivanjem i blažim oblicima zlostavljanja (obično verbalne prirode). Njegovi roditelji smatraju da on na svoje računalo gleda kao na “prijatelja” i stoga većinu svog vremena provodi za računalom. Goran također pati od kompleksa inferiornosti i nedostatka samopouzdanja u ophođenju s vršnjacima. Zbog toga postaje vrlo depresivan. Njegovo stanje se pogoršalo kada je dobio vlastito računalo. Istodobno mu se pogoršalo i opće ponašanje. Odbijao je obavljati uobičajene kućanske poslove koje su od njega roditelji zahtijevali, općenito je bio neugodan i težak te je izazivao sukobe s ostalim članovima obitelji.
Njegovi roditelji zatražili su od liječnika opće prakse da ih uputi psihijatru kako bi dobili savjet i adekvatnu pomoć. Dok je Goran to smatrao mogućim “brzim rješenjem” za svoje probleme, napredak tijekom terapije je bio vrlo spor. Još je uvijek uključen u psihološki tretman. Goranov vlastiti stav je da nema problema s korištenjem računala i da ne provodi previše vremena na računalu.”
- Koji su rizični i/ili zaštitni čimbenici prisutni?
- Koja je primarna motivacija za njegovu problematičnu uporabu interneta?
- Koji se opisani čimbenici rizika mogu kontrolirati, a koji ne mogu?
- Što može promijeniti utjecaj čimbenika nad kojima on ima ograničenu ili nad kojima nema kontrolu?
Rizični čimbenici problematične uporabe alkohola
| Pojedinac | Obitelj | Škola i vršnjaci | Susjedstvo i zajednica |
|---|---|---|---|
|
nasljedni genetski čimbenici |
niska razina obrazovanja |
vršnjaci koji piju |
percepcija kako je uporaba alkohola društveno prihvatljiva |
|
ponašanje smanjene kontrole (npr. impulzivno, nemirno, ometajuće, neinhibirano, agresivno) |
nizak socio-ekonomski status |
sudjelovanje u timskim sportovima |
općenito odobravajući stavovi u društvu prema uporabi alkohola |
|
visoka potreba za novim, traženjem uzbuđenja, niska razina izbjegavanja štete |
necjelovita obitelj |
neprimjereno ponašanje u školi (npr. izostajanje s nastave) |
|
|
deficit pažnje, poremećaj hiperaktivnosti (ADHD) |
poremećaj uporabe sredstava ovisnosti |
|
|
|
neuroticizam i negativni osjećaji, socijalna i opća anksioznost |
loše roditeljske prakse – stroga, nekonzistentna disciplina i hostilnost ili odbijanje djeteta |
|
|
|
introverzija, bespomoćnost |
davanje alkohola djetetu i/ili dozvoljavanje djetetu uporabe alkohola u domu |
|
|
|
pozitivna očekivanja ili učinci od uporabe alkohola |
|
|
|
|
prisutnost motiva suočavanja ili popravljanja raspoloženja za uporabu alkohola |
|
|
|
Izvor: vidi https://www.therecoveryvillage.com/teen-addiction/alcohol/teen-alcoholism/teen-alcohol-abuse-risk-factors/ ; https://pubs.niaaa.nih.gov/publications/aa37.htm , Conger et al., 1994
Zaštitni čimbenici problematične uporabe alkohola
| Pojedinac | Obitelj | Škola i vršnjaci |
|---|---|---|
|
viša samo-kontrola nad uporabom sredstava ovisnosti |
emocionalna toplina i podrška |
školski uspjeh |
|
negativna očekivanja od uporabe alkohola |
nadzor roditelja (postavljanje i provođenje razumnih pravila, postavljanje i provođenje zabrana) |
podrška vršnjaka |
|
|
uključenost roditelja u život djeteta, vrijeme provedeno zajedno |
|
|
|
komunikacija dijete - roditelj |
|
|
|
ohrabrivanje uključivanja djeteta u konvencionalnije i prosocijalne aktivnosti ili aktivnosti u kojima se cijeni školski uspjeh |
|
|
|
konzistentno neodobravanje uporabe sredstava ovisnosti |
|
Aktivnost 3
Prikaz slučaja problematične uporabe alkohola (Sachdeva, Gandhi, Verma, Kaur i Kapoor, 2015)
“16-godišnjeg adolescenta niskog socioekonomskog statusa u ambulantu je dovela majka. U obitelji postoji anamneza ovisnosti o alkoholu (otac). Uporaba alkohola kod dječaka je počela prije otprilike 18 mjeseci kada se njegov krug prijatelja promijenio i kada se počeo družiti sa starijim učenicima. Dječak je krao novac iz svoje kuće kako bi kupovao alkohol, prekinuo je školovanje zbog nemogućnosti koncentracije i loših ocjena. Štoviše, često je bio uključen u problematično ponašanje u školi. U posljednja dva mjeseca tijekom kojih je uzimao alkohol majka i njegova obitelj su primijetili progresiju u dječakovom nasilničkom ponašanju, dezorijentaciji, nemiru u vidu izljeva bijesa, nasilnog i napadačkog ponašanja. Dječak je došao u kliniku utučen jer mu majka nije dopuštala da konzumira ništa posljednja 2 dana. Dječak je nekoliko puta pokušao apstinirati od alkohola, ali svaku epizodu apstinencije pratilo je povećanje uporabe. Tijekom faze apstinencije dječak se žalilo na pojačane poteškoće u izgovaranju riječi i poremećaje spavanja. Pregled središnjeg živčanog sustava pokazao je simptome utučenosti uključujući borbenost, razdražljivost, agresivnost, oštećenje dugoročnog pamćenja. Na psihometrijskim testovima postigao je niske rezultate u pogledu sposobnosti i vještina. Na ljestvici obiteljskih odnosa, postigao je nizak rezultat u svim domenama – osobna, odnosi s članovima obitelji te održavanje obiteljske dinamike. Također su uočene poteškoće u području kontrole ponašanja, rješavanja problema, komunikacije i afektivnog odgovora. Kada se stanje djeteta stabiliziralo započeta je kratkotrajna potporna psihoterapija koja je uključivala kognitivnu bihevioralnu terapiju, obiteljski pristup i opće savjetovanje usmjereno na pojedinca.”
- Koji su rizični i/ili zaštitni čimbenici prisutni?
- Koja je primarna motivacija za njegovu problematičnu uporabu alkohola?
- Koji se opisani čimbenici rizika mogu kontrolirati, a koji ne mogu?
- Što može promijeniti utjecaj čimbenika nad kojima on ima ograničenu ili nad kojima nema kontrolu?
Aktivnost 4
Molim vas pokušajte navesti nekoliko rizičnih čimbenika u pojedinim domenama
Aktivnost 5
Molim vas pokušajte navesti nekoliko zajedničkih rizičnih čimbenika
Aktivnost 6
Molim vas pokušajte navesti nekoliko zajedničkih zaštitnih čimbenika