Tema 4 Definicije, znakovi i simptomi problematične uporabe interneta među djecom i adolescentima
Problematična uporaba interneta (PUI) općenito može biti konceptualizirana kao nemogućnost kontrole korištenja interneta koja vodi negativnim posljedicama u svakodnevnom životu, i obuhvaća širok spektar aktivnosti uključujući igranje videoigara, gledanje pornografije (i ostala kompulzivna spolna ponašanja), kupovinu, kockanje, gledanje sadržaja na internetu, korištenje društvenih mreža i druga ponašanja (Fineberg et al., 2018).
Dijagnoze PUI-a nema niti u jednom službenom dijagnostičkom sustavu, i ne postoje općeprihvaćeni dijagnostički kriteriji, te je uglavnom identificirana kroz kriterije u znanstvenim člancima (npr., Meerkerk i sur., 2009; Li i sur., 2016).
Međutim, MKB-11 prepoznaje poremećaj igranja videoigara koji može biti dominantno na internetu (online) ili dominantno izvan interneta (offline), dok je u DSM-5 poremećaj igranja videoigara „stanje za daljnja istraživanja”. Može se općenito definirati kao perzistentna i ponavljajuća uporaba interneta radi sudjelovanja u igrama, često s drugim igračima i tijekom puno sati, a usporedba znakova i simptoma ovisnosti o internetskim igrama iz DSM-5 i MKB-11 se može naći u tablici.
Važno je napomenuti da je nedavno istraživanje pokazalo da stručnjaci procjenjuju kriterije iz MKB-11 važnijima od DSM-5 kriterija (vidi Castro-Calvo i sur., 2021).
Usporedba dijagnostičkih kriterija za problematičnu uporabu interneta u MKB-11 i DSM-5
| Dijagnostički kriteriji | MKB-11 Poremećaj igranja videoigara | DSM-5 Ovisnost o internetskim igrama |
|---|---|---|
|
Zaokupljenost internetskim igrama – igranje na internetu postaje dominantna aktivnost u svakodnevnom životu. |
|
|
|
Neuspješni pokušaji da se kontrolira sudjelovanje u igrama na internetu. |
|
|
|
Gubitak interesa za ranije hobije i razonodu kao rezultat, i s iznimkom, igara na internetu. |
|
|
|
Stalno pretjerano sudjelovanje u igrama na internetu unatoč saznanju o postojanju psihosocijalnih problema. |
|
|
|
Laganje članovima obitelji, terapeutima, ili drugim osobama u pogledu opsežnosti igranja na internetu. |
|
|
|
Korištenje igara na internetu da se izbjegne ili umanji negativno raspoloženje (npr. osjećaj bespomoćnosti, krivnje, tjeskobe). |
|
|
|
Ugrožavanje ili gubitak važne veze, posla ili obrazovne ili poslovne mogućnosti zbog sudjelovanja u igrama na internetu. |
|
|
|
Tolerancija (potreba da se troši sve više vremena u igrama na internetu). |
|
|
|
Simptomi sustezanja (tipično se opisuju kao razdražljivost, tjeskoba ili tuga). |
|
|
Nadalje, u MKB-11 poremećaj igranja videoigara definiran je kao obrazac trajnog ili ponavljajućeg ponašanja u igricama („digitalno igranje” ili „videoigranje”), koje može biti online (tj. putem interneta) ili izvan mreže, a očituje se kroz:
- smanjenu kontrola nad igranjem (npr. početak, učestalost, intenzitet, trajanje, završetak, kontekst),
- povećanje prioriteta igranja do te mjere da igranje ima prednost nad ostalim životnim interesima i svakodnevnim aktivnostima,
- nastavak ili eskalacija igranja unatoč nastanku negativnih posljedica.
Obrazac ponašanja dovoljno je ozbiljan da rezultira značajnim oštećenjima u osobnom, obiteljskom, društvenom, obrazovnom, profesionalnom ili drugim važnim područjima funkcioniranja. Obrazac ponašanja u igranju videoigara može biti kontinuiran ili epizodičan i ponavljajući. Ponašanje pri igranju i druge značajke trebaju biti primjetni tijekom razdoblja od najmanje 12 mjeseci kako bi se postavila dijagnoza, iako se potrebno trajanje može skratiti ako su ispunjeni svi dijagnostički zahtjevi, a simptomi su ozbiljni.
U skladu s definicijom Europskog parlamenta, ključni kriterij za PUI je funkcionalno oštećenje (odnosno uzrokovanje problema u školskom životu, društvenom životu i drugim oblicima funkcioniranja).
U literaturi se u kontekstu PUI-ja, izuzev poremećaja igranja videoigara, uglavnom bavi problematičnim korištenjem društvenih mreža, kompulzivnom kupovinom na internetu, problematičnim kockanjem te problematičnim korištenjem pornografije.
Kako je korištenje društvenih mreža trenutno jedno od najpopularnijih aktivnosti u slobodno vrijeme kod adolescenata (Lenhart i sur., 2010), ovdje ćemo se usredotočiti na ovaj oblik problematične uporabe interneta. Međutim, među istraživačima ne postoji konsenzus u vezi s definicijom problematične upotrebe društvenih mreža zbog konceptualne zbrke oko klasifikacije problematične upotrebe interneta.
Predloženo je nekoliko ljestvica za procjenu problematične upotrebe društvenih mreža, poput Bergen skale ovisnosti o društvenim mrežama (Bergen Social Media Addiction Scale, BSMAS; Andreassen i sur., 2017), koja uključuje čestice koje se odnose na:
- provođenje puno vremena razmišljajući o društvenim mrežama ili planirajući kako ih koristiti,
- osjećanje potrebe da se sve više koriste društvene mreže,
- korištenje društvenih mreža kako bi se zaboravili osobni problemi,
- bezuspješno pokušavanje smanjivanja korištenja društvenih mreža,
- nemir ili uznemirenost ako se zabrani korištenje društvenih mreža,
- korištenje društvenih mreža toliko da je imalo negativan utjecaj na vaš posao/školovanje, a procjenjivanje 4 ili više ovih čestica kao često ili vrlo često moglo bi biti pokazatelj ovisnosti o društvenim mrežama.
Aktivnost 2: Poveži dijagnostički kriterij za problematičnu uporabu interneta sa specifičnim ponašanjem
U ovoj aktivnosti ćemo analizirati postojeću skalu vezanu uz problematičnu upotrebu društvenih mreža koja je razvijena za roditelje (Social Media Disorder Scale for Parents – SMDS-P; Austermann, Thomasius, & Paschke, 2021) na temelju kriterija za ovisnost o internetskim igrama iz DSM-5. Zadatak je povezati dijagnostički kriterij za problematičnu uporabu interneta sa specifičnim ponašanjem.
| Kriterij | Ponašanje |
| zaokupljenost | pokušava provesti manje vremena online, ali ne uspijeva |
| simptomi sustezanja | koristi internet za bijeg od negativnih osjećaja |
| tolerancija | svađa se s drugima zbog korištenja interneta |
| perzistiranje | ima ozbiljne sukobe s drugima zbog korištenja interneta |
| zanemarivanje | često se osjeća loše kada ne može biti online |
| problematično ponašanje | laže o količini vremena koje provodi na internetu |
| laganje | zanemaruje druge aktivnosti (npr. hobije, sport) jer želi biti online |
| bijeg | redovito se osjeća nezadovoljno jer želi više vremena provoditi na internetu |
| konflikt | redovito shvaća da ne može misliti ni na što drugo osim na trenutak kada će ponovno moći biti online |