Prvi korak u prepoznavanju problema uporabe duhana, alkohola i interneta među mladima je poznavanje razmjera i karakteristika fenomena, praćenjem uporabe i trendova. Cilj ove cjeline je dobivanje uvida u ovaj problem, razvijajući vještine za nalaženje i razumijevanje najnovijih važnih podataka iz znanstvenih izvora. Znanje o razmjerima problema može pomoći primjerenoj i pravovremenoj reakciji.
U Europi, dva velika projekta koja uključuju problem uporabe duhana, alkohola i interneta provode se u školama: Europsko istraživanje o alkoholu i drugim drogama među učenicima (ESPAD) i Istraživanje o zdravstvenom ponašanju učenika (HBSC). Cilj ESPAD istraživanja je prikupiti usporedive podatke o uporabi sredstava ovisnosti među učenicima u dobi od 15 i 16 godina u različitim europskim zemljama, praćenje trendova i usporedba trendova među različitim zemljama. Podaci se prikupljaju svake četiri godine, počevši od 1995. Izvješća s rezultatima ESPAD-a kao i podaci prikupljeni istraživanjem dostupni su online. HBSC je višenacionalno istraživanje Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) koje se više od 30 godina provodi među učenicima u dobi od 11, 13 i 15 godina. Jedan dio tog istraživanja usmjeren je na rizična ponašanja (između ostalog uporabu duhana i alkohola), a od 2017/2018 uključena su i pitanja o mrežnoj komunikaciji i cyberbullingu. Rezultati HBSC istraživanja su dostupni online.
Dostupni su i dodatni podaci na temelju drugih velikih istraživanja, kao što su ona u općoj populaciji temeljena na metodologiji EMCDDA: Globalno istraživanje o uporabi duhana među mladima (Global Youth Tobacco Survey) i Europska anketa o zdravlju (European Health Interview Survey). Cilj ovih projekata je prikupiti podatke korištenjem standardizirane metodologije koja omogućuje usporedbu među zemljama i praćenje trendova uporabe.
Kako bi bolje razumjeli ovakve podatke, važno je definirati osnovne termine koji se tiču prevalencije uporabe. Termin prevalencija odnosi se na proporciju populacije koji su izvijestili o uporabi (duhana, alkohola, interneta) u nekom razdoblju. U istraživanjima prevalencija se većinom mjeri na način da se sudionici prisjete osobne uporabe u sljedećim razdobljima: a) u životu (korištenje ikada), b) u posljednjih godinu dana (uporaba u zadnjih 12 mjeseci), c) u posljednjih mjesec dana (uporaba u posljednjih 30 dana). Znanje o razmjerima i obrascima uporabe osnova je za procjenu situacije, definiranje prioriteta i oblikovanje i vrednovanje strategija.