Tema 1 Uvod

Važno je razlikovati normalnu od problematične uporabe interneta.

  • U znanstvenim i stručnim krugovima prepoznato je da vrijeme korištenja digitalnih sadržaja nije ključno za problematičnu uporabu interneta. Djeca i adolescenti mogu provesti puno vremena koristeći digitalne sadržaje bez posljedica i obrnuto.
  • Upravo zato postoji potreba za holističkom perspektivom, koja obuhvaća različite aspekte života djece i adolescenata, uzimajući u obzir da živimo u sve više digitaliziranom svijetu.
  • Potrebno je naglasiti da neki problemi koji se često vežu uz korištenje digitalnog sadržaja postoje i sami po sebi. Primjer toga je sjedilačko ponašanje, odnosno manjak fizičke aktivnosti, što je odvojen problem kojeg najvjerojatnije ne uzorkuje vrijeme provedeno na ekranima, već postoji sam za sebe.
  • Vrlo mali broj djece i adolescenata razvije problematičnu uporabu interneta i intenzivno korištenje interneta ne bismo trebali olako patologizirati. Problematični korisnici u pravilu provode više vremena u korištenju interneta, ali postoji i puno zdravih korisnika koji provode puno vremena na internetu. Kriteriji prikazani u Temi 2 ovog Modula ključni su za prepoznavanje problematične uporabe interneta.
  • Treba imati na umu da je korištenje interneta širok pojam i uključuje brojne aktivnosti: igranje videoigara, korištenje društvenih mreža i drugih online aplikacija i aktivnosti (npr. pretraživanje informacija, online kupovanje, gledanje online pornografije).

Zašto je pogrešno usmjeravati se na „vrijeme provedeno na ekranima”?

U sljedećem videu Andrew Przybylski s Oksfordskog instituta za internet razbija različite mitove koji okružuju koncept „vremena provedenog na ekranima” kod djece i adolescenata i objašnjava kako je fokusiranje isključivo na taj koncept pogrešno i dovelo je do propadanja nekih javnih politika. Przybylski predlaže konkretne radnje koje roditelji mogu poduzeti kako bi bili što proaktivniji oko korištenja interneta kod vlastite djece.