Tema 1 Uvod

Važno je razlikovati normalnu od problematične uporabe interneta.

  • U znanstvenim i stručnim krugovima prepoznato je da vrijeme korištenja digitalnih sadržaja nije ključno za problematičnu uporabu interneta. Djeca i adolescenti mogu provesti puno vremena koristeći digitalne sadržaje i biti zdravi i obrnuto.
  • Upravo zato postoji potreba za holističkom perspektivom, koja obuhvaća različite aspekte života djece i adolescenata, uzimajući u obzir da živimo u sve više digitaliziranom svijetu.
  • Potrebno je naglasiti da neki problemi koji se često vežu uz korištenje digitalnog sadržaja postoje i sami po sebi. Primjer toga je sjedilačko ponašanje, odnosno manjak fizičke aktivnosti, što je odvojen problem kojeg najvjerojatnije ne uzorkuje vrijeme provedeno na ekranima, već postoji sam za sebe.
  • Vrlo mali broj djece i adolescenata razvije problematičnu uporabu interneta, tako da ne bismo trebali olako patologizirati intenzivno korištenje interneta. Problematični korisnici u pravilu provode više vremena u korištenju interneta, ali postoji i puno zdravih korisnika koji provode puno vremena na internetu. Kriteriji prikazani u Temi 2 ovog Modula ključni su za prepoznavanje problematične uporabe interneta.
  • Treba imati na umu da je korištenje interneta širok pojam i uključuje brojne aktivnosti: igranje videoigara, korištenje društvenih mreža i drugih online aplikacija i aktivnosti (npr. pretraživanje informacija, online kupovanje, gledanje online pornografije).

Zašto je pogrešno usmjeravati se na „vrijeme provedeno za ekranima”?

U sljedećem videu Andrew Przybylski s Oxfordskog instituta za Internet pobija različite mitove koji se vežu uz koncept „vremena provedenog za ekranima” kod djece i adolescenata i objašnjava da je usmjeravanje isključivo na taj koncept pogrešno, što je dovelo je do propalih javnih politika. Przybylski predlaže konkretne radnje koje roditelji mogu poduzeti kako bi bili što proaktivniji oko korištenja interneta kod vlastite djece.